Planina Trebević i sarajevska žičara
Historija, prirodne ljepote i turistički doživljaj
Sarajevo je grad okružen planinama, a jedna od najposebnijih među njima je Trebević. Ova zelena ljepotica uzdiže se južno od starog dijela grada i praktično “raste” iz samog centra, te tako pruža utočište od gradske gužve na samo nekoliko minuta udaljenosti. Trebević je kroz generacije postao jednostavno simbol Sarajeva i omiljeno izletište koje spaja bogatu historiju, kulturu i prirodne ljepote. Bilo da se uspinjete obnovljenom žičarom ili pješačite strmim stazama, svaki dolazak na Trebević donosi svjež planinski zrak, panoramski pogled na grad i dodir s netaknutom prirodom. U nastavku slijedi priča o Trebeviću, od njegovog historijskog značaja i olimpijske slave, preko legendarne sarajevske žičare, do današnje uloge planine kao rekreativnog i turističkog zlata, te važnog ekološkog područja.
Historija Trebevića i olimpijska tradicija
Trebević ima višestoljetnu historiju isprepletenu sa sudbinom Sarajeva. Još od davnina njegove padine su naseljavali Iliri, a tokom srednjeg vijeka i Osmanlijskog perioda na obroncima planine formirale su se prve sarajevske mahale i gradska naselja ukorijenjena u padinama Trebevića. Sa dolaskom Austro-Ugarske krajem 19. vijeka, značaj Trebevića dodatno raste i to ne samo kao strateškog mjesta sa kojeg se pruža pogled na cijeli grad, već i kao prostora za rekreaciju. Austrougarske vlasti prepoznale su potencijal planine te su započele pošumljavanje njenih padina i izgradnju šetnica kako bi od Trebevića stvorile uređeno izletište. U to vrijeme nastaju i prvi planinarski objekti: prvi planinarski dom na vrhu Trebevića izgrađen je već 1896. godine na lokalitetu zvanom Sofe (1627 m n.v.), a ubrzo zatim, 1907. godine, izgrađen je i drugi planinarski dom na lokalitetu Dobre Vode. Ovi rani objekti svjedoče o tome koliko su Sarajlije rano zavoljele izlete i planinarenje na Trebeviću.
U 20. vijeku Trebević nastavlja da bude omiljeno odredište Sarajlija. Osnivanjem planinarskih društava u doba Kraljevine Jugoslavije, organiziraju se izleti i grade nove staze, a nakon Drugog svjetskog rata razvijaju se dodatni turistički sadržaji. Poseban pečat Trebević dobija 1984. godine kada Sarajevo postaje domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara. Na padinama Trebevića izgrađena je bob i sankaška staza (1982. godine) koja je u tom trenutku bila najsavremenija na svijetu. Tokom Olimpijade, upravo su na ovoj stazi održana takmičenja u bobu i sankanju, čime je Trebević upisan u svjetsku sportsku mapu. Danas su ostaci betonske bob-staze, obrasli grafitima, neobična atrakcija kroz koju posjetioci mogu doslovno prošetati ili provozati bicikl, te se prisjetiti zlatnih olimpijskih dana. Nažalost, devedesetih godina planina je pretrpjela velika razaranja od strane agresora, tokom opsade Sarajeva (1992–1995) Trebević je bio linija razdvajanja i mnogi objekti na njemu su uništeni ili oštećeni, uključujući i voljenu žičaru. Nakon rata, planina je neko vrijeme ostala opustjela i obilježena minskim poljima. Ipak, zahvaljujući upornosti i ljubavi građana Sarajeva prema Trebeviću, posljednjih decenija planina polako, ali sigurno, vraća svoj nekadašnji sjaj obnovom starih i izgradnjom novih sadržaja.
Sarajevska žičara: od centra do vrha za samo par minuta
Sarajevska žičara
Teško je govoriti o Trebeviću, a ne spomenuti čuvenu sarajevsku žičaru. Ova gondolska žičara, koja povezuje centar grada sa vrhom planine, prvi put je svečano puštena u pogon davne 1959. godine. Time je olakšan uspon na Trebević. Umjesto dugog pješačenja uz strmu stazu, stanovnici i turisti mogli su za svega 12 minuta prijatne vožnje stići od Bistrika (583 m n.v.) do vrha Vidikovac na Trebeviću (1160 m n.v.). Originalna žičara tada imala je male kabine za po 4 osobe (ukupno 50 kabina) i kapacitet od oko 800 putnika na sat, što je za ono vrijeme bilo impresivno. Postala je odmah omiljena atrakcija a slike otvaranja prikazuju stotine građana kako s oduševljenjem posmatraju kabine što se penju iznad njihovih krovova. Na gornjoj stanici Vidikovac ubrzo je otvoren istoimeni restoran, gdje su generacije Sarajlija uživale u pogledu i osvježenju nakon vožnje.
Nova žičara je još bolja!
Ratna razaranja nisu zaobišla ni Trebevićku žičaru. Tokom opsade Sarajeva, cijeli sistem i stanice bili su potpuno uništeni. Više od dvije decenije Sarajevu je nedostajao ovaj vazdušni most ka omiljenoj planini. Napokon, nakon dugih priprema i uz pomoć domaćih vlasti i dijaspore, obnovljena žičara svečano je ponovo otvorena 6. aprila 2018. godine, upravo na Dan grada Sarajeva. Nova žičara zadržala je duh stare, ali uz modernu tehnologiju: sada ima 33 zatvorene kabine sa po 10 mjesta, koje brzinom od 5 m/s prevezu i do 1200 putnika na sat, a vožnja traje oko sedam minuta što je upola kraće nego nekad. Pored moderne opreme, obnovljena je i infrastruktura stanica. Dolazna stanica na Trebeviću ponovo nosi prikladno ime “Vidikovac” i danas, kao i nekada, tu posjetioci mogu predahnuti i uživati u panorami (postoji i restoran/kafe, obnovljen na temeljima starog objekta). Obnova žičare momentalno je oživjela Trebević: planina je postala još pristupačnija i posjećenija nego ranije. Za starije generacije Sarajlija ovo nije samo prijevozno sredstvo nego i simbol obnove i sjećanje na mladost, dok mlađe generacije i turisti u žičari vide uzbudljiv način da započnu izlet u prirodu.
Prirodne ljepote Trebevića i značaj za zdravlje
Još 1954. godine područje Trebevića je pravno zaštićeno upravo zbog svoje vrijedne šumske vegetacije i ekosistema. Planinu prekrivaju guste šume crnogorice (bor, jelika) i bukve, ispresijecane livadama i proplancima gdje raste raznoliko bilje, uključujući i endemske vrste. Zanimljivo je da je još 1948. na samom vrhu formiran botanički vrt “Alpinetum” kao svojevrsna laboratorija pod vedrim nebom za uzgoj planinskih biljaka. Iako je vrt tokom godina zapušten, ideja ukazuje na bogatstvo flore Trebevića. U šumama ove planine žive brojne vrste ptica a šumski pjev prati vas dok šetate stazama te se mogu sresti i vjeverice, zečevi, pa čak i poneki srndać u tišim predjelima. Kompletnu oblast karakteriše velika bioraznolikost, što znači da je Trebević stanište mnogih različitih vrsta u relativno malom prostoru, neposredno pored urbanog područja.
Osim što očarava ljepotom, Trebević ima i ogroman značaj za zdravlje građana. Zovu ga i “pluća Sarajeva”. Šume na Trebeviću proizvode kisik i filtriraju zrak, a planinski vjetrovi često rasteraju sarajevski smog. Zimi, kada se u kotlini grada nakupi zagađen zrak, mnogi pobjegnu na Trebević da doslovno “oporave pluća” na svježem vazduhu. U ljetnim mjesecima pak, bujna vegetacija pruža ugodnu hladovinu i niže temperature nego u gradu, pa je planina spas od vrućina. Uz sve to, boravak u prirodi blagotvorno djeluje na raspoloženje i smanjenje stresa a nije rijedak prizor vidjeti Sarajlije kako na Trebeviću prakticiraju trčanje, planinarenje ili jednostavno meditativnu šetnju nakon radnog dana. Panoramski pogled koji se s vrha pruža na Sarajevo i okolne planine oduzima dah a posmatrati grad “kao na dlanu” s visine od preko 1600 metara zaista je poseban doživljaj koji puni baterije pozitivnom energijom.
Trebević aktivnosti za rekreaciju i porodice
Trebević danas nudi obilje aktivnosti na otvorenom za sve generacije. Uređene i markirane planinarske staze vijugaju kroz šumu, idealne za šetnje i hiking. Mnogi avanturisti krenu pješice iz grada, a stazama kroz padinske mahale moguće je za oko sat i po uspona stići do vrha. Za one manje sklone pješačenju, tu su brojne kraće staze na samom vrhu, pogodne i za porodice s djecom, koje vode do lijepih vidikovaca i skrivenih proplanaka za piknik. Izletišta poput onih na lokacijama Brus ili Dobre Vode (gdje se nalazi stari planinarski dom) omiljena su mjesta za roštilj i druženje u prirodi tokom vikenda, a duž puta se nalaze drvene klupe i stolovi za odmor. Biciklisti također vole Trebević jer ova planina nudi izazovne biciklističke ture, od laganih vožnji makadamom do adrenalinskih spustova mountain bike stazama (neki čak koriste i staru bob-stazu kao jedinstvenu downhill rutu!).
Za one željne adrenalina i zabave, Trebević ima nekoliko posebnih atrakcija. Nedaleko od vrha nalazi se adrenalinski park sa raznim sadržajima: tu je popularni alpski coaster – svojevrsni planinski tobogan na šinama gdje se posjetioci spuštaju u kolicima kroz šumu, što je zabavno iskustvo i za djecu i za odrasle. Pored toga, postavljene su i zip-line sajle za one koji žele osjetiti brzinu leteći iznad padina, a postoje i uređena penjališta i visinske avanture među drvećem.
Naravno, nezaobilazna atrakcija je i već spomenuta olimpijska bob-staza. Iako danas nije u funkciji za takmičenja, dio staze je očišćen i djelimično obnovljen, pa se povremeno koristi za ljetne sportske aktivnosti poput vožnje rolera ili bicikla. Šetnja betonskim koritom bob-staze, ukrašenim grafitima lokalnih umjetnika, poseban je doživljaj jer je kao da prolazite kroz historijski tunel okružen tišinom šume i sjećanjima na olimpijske dane.
Trebević nudi i sadržaje za opuštanje. Na planini djeluje nekoliko planinarskih domova, odmarališta i ugostiteljskih objekata gdje se posjetioci mogu okrijepiti tradicionalnim jelima ili toplim napitkom uz pogled na okolne krajolike. Bilo da želite popiti kafu sa panoramom Sarajeva ispod sebe ili ručati u sjeni borova, naći ćete odgovarajuće mjesto. Zahvaljujući svemu navedenom, Trebević je idealan za porodične izlete jer djeca mogu učiti o prirodi i historiji dok se zabavljaju, a odrasli se mogu opustiti i rekreirati. Blizina gradu znači da čak i tokom kratke posjete Sarajevu možete “skoknuti” do Trebevića na pola dana i vratiti se s nezaboravnim uspomenama.
Utisci posjetilaca Trebevića
Kao destinacija koja objedinjuje prirodu, historiju i avanturu, Trebević ima ogroman turistički potencijal. Sve više posjetilaca Sarajeva uvrštava uspon na Trebević u svoj itinerer, privučeni idejom da tako lako mogu dodati planinski izlet svojoj gradskoj turi. Zaista, rijetko koji glavni grad ima planinu visoku preko 1600 metara na dohvat ruke. Ta blizina je jedna od najvećih prednosti. Iz strogog centra Sarajeva do vrha Trebevića stiže se automobilom za dvadesetak minuta, planinarskom stazom za oko sat-dva, ili žičarom za svega sedam minuta. Turisti su oduševljeni ovom mogućnošću brze promjene ambijenta: u jednom trenutku se dive starim kamenim ulicama Baščaršije, a već idućeg udišu miris borovine i posmatraju tu istu Baščaršiju iz ptičje perspektive. Mnogi opisuju posjetu Trebeviću kao vrhunac boravka u Sarajevu jer pogled sa Vidikovca, adrenalinska vožnja coasterom ili jednostavno tišina šume na samo nekoliko kilometara od gradskih znamenitosti, ostavljaju snažan utisak.
Trebević je i duboko ukorijenjen u identitet grada, što posjetioci često osjete. Mnoge lokalne priče, legende i pjesme spominju Trebević. Naprimjer, u poznatoj sevdalinci čuju se stihovi o Trebeviću, a i neki savremeni sarajevski kantautori posvetili su mu pjesme. Kroz umjetnost se prepoznaje koliko su Sarajlije emocionalno vezane za ovu planinu. Turisti koji dođu u Sarajevo tako ne posjećuju samo prirodnu atrakciju, nego i mjesto koje je dio duše ovog grada. Mnogi stranci nakon vožnje žičarom i boravka na vrhu kažu da im Trebević daje potpuniju sliku Sarajeva jer tada shvate koliko je grad neraskidivo povezan sa svojom okolinom.
Naravno, turistički potencijal znači i da se kontinuirano radi na unapređenju ponude. Posljednjih godina obnovljeni su neki sadržaji (poput restorana na vrhu, planinarskih staza i signalizacije), organizuju se ture obilaska napuštenih olimpijskih objekata, a planiraju se i novi događaji na otvorenom, poput brdskih trka, biciklističkih maratona i kulturnih manifestacija na planini. Sve to dodatno obogaćuje doživljaj posjetilaca. Važno je i to da je posjeta Trebeviću vrlo pristupačna, a cijena karte za žičaru je povoljna za standarde evropskih metropola, a postoje i popusti za lokalno stanovništvo, što ohrabruje i turiste i građane da što češće uživaju u onome što Trebević nudi.
Ekološki značaj i očuvanje Trebevića
Planina Trebević je mjesto za rekreaciju ali je to itekako i jedno vrijedno ekološko blago koje treba pažljivo čuvati. Kao što je spomenuto, još 1950-ih je proglašen park-šumom, a danas je ovaj prostor službeno zaštićen u kategoriji zaštićeni pejzaž “Trebević” u okviru Kantona Sarajevo. To znači da postoje propisi koji ograničavaju gradnju i aktivnosti na planini kako bi se sačuvala njena priroda. Područje je podijeljeno u zone stroge zaštite, aktivne zaštite i održivog korištenja. U praksi, posjetioci su dužni brinuti o čistoći. Na Trebeviću ćete primijetiti postavljene kante za otpatke i edukativne table koje podsjećaju da smeće treba ponijeti sa sobom. Očuvanje šumskog pokrivača je ključno, pa se redovno organizuju akcije pošumljavanja i čišćenja u koje se uključuju planinarska društva i volonteri. Također, nakon rata je veliki poduhvat bila deminizacija tj uklanjanje zaostalih mina iz šuma, što je bilo neophodno da bi se planina ponovno otvorila za sigurno uživanje građana i turista.
Ipak, izazovi ostaju. Popularnost Trebevića dovela je i do povećanog pritiska izgradnje ugostiteljskih objekata i vikendica. Iako razvoj turizma donosi dobrobit, važno je održati balans kako ne bi došlo do narušavanja prirodnog ambijenta. Zato nadležne institucije nastoje provoditi planove održivog razvoja, da se novi sadržaji uklapaju u okoliš i da se spriječi nekontrolisana sječa šume ili zagađenje. Trebević su s pravom prozvali “prirodna banja” Sarajeva i zato je bitno sačuvati tu njegovu ljekovitu atmosferu za buduće naraštaje. Svaki posjetilac može dati doprinos očuvanju: poštivanjem označenih staza (koje štite i vas i biljni svijet), nenarušavanjem divljih životinja, te ostavljanjem planine onakvom kakvu želite zateći, čistom i netaknutom.
Zaključak
Planina Trebević je jedinstveno mjesto gdje se prepliću prošlost i sadašnjost, urbano i prirodno, adrenalin i mir. Kao vjerni čuvar iznad Sarajeva, kroz vijekove je bila svjedok raznih imperija, kulturnih promjena, ratnih stradanja i ponovnih rađanja, ali je uvijek ostajala odana svojim posjetiocima koji u njenom okrilju pronalaze radost i spokoj. Danas Trebević ponovo živi punim plućima: žičara šara nebom iznad Bistrika, djeca se smiju u adrenalinskom parku, planinari osvajaju vrh Sofe, a zaljubljenici u prirodu opijaju se mirisom borova i pogledom na zalazak sunca nad Sarajevom. Bilo da ste turista koji želi vidjeti drugu stranu Sarajeva, ili ste lokalni stanovnik željan predaha od svakodnevice, Trebević vas dočekuje raširenih ruku. U njegovim šumama, stazama i vidikovcima osjetićete duh Sarajeva koji je izdržljiv, gostoljubiv, i uvijek prelijep. Posjetite li ovu olimpijsku ljepoticu, ponijećete sa sobom uspomene koje će vas još dugo grijati, baš kao što se i Sarajlije već generacijama griju uspomenama na svoje dragocjene izlete na Trebević.