Čuvena česma Baščaršije i simbol grada Sarajeva

Sebilj u Sarajevu je orijentalna drvena česma smještena na centralnom trgu Baščaršije. Ona predstavlja jednu od najprepoznatljivijih znamenitosti Sarajeva, kombinirajući bogatu historiju s autentičnim ambijentom osmanske arhitekture. Ova fontana-kioska nije samo dekorativni element, od izgradnje u 18. stoljeću služila je kao izvor pitke vode i mjesto okupljanja. Danas Sebilj jednako privlači i turiste i domaće stanovništvo svojom jedinstvenom pojavom, pričama koje je okružuju i slikovitim okruženjem starog grada. Prema lokalnoj legendi, ko se napije vode sa Sebilja, jednog dana će se ponovo vratiti u Sarajevo, što ovu česmu čini simbolom gostoprimstva i čežnje za ponovnim dolaskom.

Historija Sebilja i njegovo značenje kroz vrijeme

Porijeklo naziva i značaj: Riječ “sebilj” potječe iz turskog (izvorno arapskog sabīl) i u najjednostavnijem prevodu znači “put”. Međutim, kroz historiju je dobila specifično značenje, označava vrstu dobrotvorne javne česme, često na raskršću puteva, sa koje su putnici i prolaznici mogli besplatno piti vodu. Sebilji su bili uobičajeni u osmanskoj tradiciji, predstavljajući simbol gostoljubivosti i brige za žedne putnike. Na takvim česmama bi službenik zvan sebiljdžija zahvatao vodu posudom i napajao prolaznike bez naplate, pa je Sebilj utkan u kolektivno sjećanje kao mjesto pomoći i humanosti.

Izgradnja i razvoj: Sarajevski Sebilj izgrađen je 1753. godine, za vrijeme osmanske vlasti, zaslugom tadašnjeg bosanskog vezira Mehmed-paše Kukavice. Prvobitno je stajao nekoliko metara niže od današnje pozicije na Baščaršijskom trgu. Ova drvena fontana u pseudo-otomanskom stilu postala je odmah važnim izvorom vode i sastajalištem. Nažalost, originalni sebilj stradao je u požaru sredinom 19. stoljeća, nakon čega je konstrukcija u lošem stanju uklonjena. Austro-Ugarska uprava u Bosni krajem 19. vijeka odlučila je obnoviti Sebilj, prema nacrtima češkog arhitekta Aleksandra Viteka (Alexander Wittek) 1891. podignuta je nova česma na mjestu stare. Zanimljivo, ovaj “novi” Sebilj je 1891. bio sagrađen na lokaciji originala, da bi 1913. godine bio pomjeren nekoliko metara sjevernije, na mjesto gdje se i danas nalazi. Od tada Sebilj ponosno stoji na istom trgu, svjedočeći svim promjenama koje je Sarajevo prošlo kroz stoljeća.

Kontinuitet i očuvanje: Kroz burnu historiju Sarajeva, mnoge česme i fontane su nestale. Primjerice, prema zapisima historičara, nekada je u Sarajevu postojalo oko 300 javnih česmi sličnih Sebilju, koje su sve stradale u velikom požaru 1697. godine. Danas je upravo Sebilj na Baščaršiji jedini preostali te vrste i služi kao jedan od glavnih simbola grada. Funkcionalnost Sebilja održala se do današnjeg dana, voda koja teče iz njegove česme je i dalje pitka i dostupna svima, baš kao što je bilo i vijekovima ranije. Ova činjenica daje posebnu autentičnost mjestu: Sebilj nije samo spomenik na postolju, nego živa česma koja i dalje ispunjava svoju svrhu.

Sebilj kao simbol Sarajeva i Baščaršije

Sebilj je vremenom prerastao svoju osnovnu funkciju i postao ikonični simbol Sarajeva. Kao neizostavan motiv brojnih razglednica, fotografija i suvenira, on predstavlja dušu Baščaršije i grada u cjelini. Njegova silueta prepoznatljiva drvena kioskalna konstrukcija, često je prvo na što pomislimo kada se spomene stari dio Sarajeva. Zbog toga se Sebilj često naziva i “srcem Baščaršije”, a sam trg na kojem se nalazi nosi nadimak Trg golubova zbog mnoštva golubova koji tu obitavaju.

Važnost Sebilja kao simbola ogleda se i u njegovoj prisutnosti u kolektivnoj svijesti stanovnika: “Nađemo se kod Sebilja” uobičajen je izraz za dogovor o susretu u gradu. Mnoge generacije Sarajlija odrastale su dolazeći na Baščaršiju, hraneći golubove oko Sebilja i pijući hladnu vodu sa njegove česme u ljetnim danima. Sebilj simbolizira i multikulturalni duh Sarajeva, okružen džamijama, crkvama i sinagogama starog grada, on stoji na raskršću različitih kultura koje su se u Sarajevu susretale.

Sebilj je tokom godina prepoznat i na mnogo širem planu. Replike ove česme krase neke druge gradove, što govori o njenom statusu simbola: jedna replika poklonjena je Beogradu 1989. (nalazi se u čuvenoj Skadarliji), druga krasi St. Louis u Sjedinjenim Državama, a replike postoje i u Novom Pazaru i turskom gradu Bursi. Time je sarajevski Sebilj postao i znak prijateljstva među gradovima, prenoseći dio duha Baščaršije daleko izvan granica BiH. Bilo da ga posmatramo kao lokalnu legendu, turističku atrakciju ili historijski spomenik, Sebilj ostaje trajni simbol Sarajeva, neraskidivo vezan za identitet grada.

Lokacija Sebilja u srcu Baščaršije

Sebilj se nalazi u samom srcu Baščaršije, na Baščaršijskom trgu, koji je centralna otvorena površina starog bazara. Ova lokacija nije slučajna, historijski, tu su se ukrštali važni putevi kroz čaršiju, pa je javna česma bila preko potrebna. Danas oko Sebilja zrače glavne pješačke ulice stare gradske jezgre. S jedne strane Sebilj “gleda” prema ulici Sarači, koja vodi dublje u čaršiju, a s druge strane prema ulici Ferhadiji koja spaja stari dio grada s modernim centrom. U neposrednoj blizini nalazi se i Baščaršijska džamija (sagrađena 1528. godine), tako da se sa Sebilja može začuti ezan (poziv na molitvu) koji se harmonično stapa sa žamorom čaršije.

Sebilj je okružen malim parkom sa klupama na kojima prolaznici rado predahnu, osobito tokom toplih dana. Tu je i početna (odnosno završna) stanica sarajevskog tramvaja, praktično nekoliko koraka od Sebilja, što još jednom potvrđuje centralnost njegove lokacije. Baščaršijski trg je stoga i mjesto susreta tradicionalnog i modernog Sarajeva: ovdje se turisti koji su stigli tramvajem prvi put susreću s orijentalnom slikom grada, a lokalci iz okolnih mahala silaze na kafu i sastanak “kod Sebilja”. Biti na Sebilju znači zaista biti u srcu Sarajeva, svaka kaldrmisana uličica koja odavde vodi priča svoju priču, ali ova česma ostaje orijentir pomoću kojeg se svi ponovo lako pronađu.

Zanatske ulice Baščaršije i sokaci oko Sebilja

Baščaršija je poznata po svojoj mreži uskih sokaka koji i danas nose nazive starih zanata. Od Sebilja se poput zrakastih krakova šire uličice ispunjene radnjama zanatlija, što daje čitavom ambijentu živopisnu, autentičnu atmosferu starog bazara. Već par koraka od česme nailazite na ulicu Kazandžiluk, čuvenu po radnjama kazandžija, majstora koji već generacijama izrađuju predmete od bakra. Tu ćete čuti karakteristično kuckanje čekića o bakrene ploče dok vrijedne ruke kuju džezve, ibrike, zdjele i suvenire, baš kao prije stotina godina. Zanat kazandžija na Baščaršiji kontinuirano živi preko 500 godina tradicije, što posjetiocima omogućava jedinstven doživljaj vraćanja u prošlost. 

U blizini se nalazi i ulica Sarači, nazvana po saračima, kožarskim zanatlijama koji su izrađivali sedla, remenje i druge predmete od kože. Iako se danas u Saračima uglavnom prodaju suveniri i rukotvorine, naziv ulice svjedoči o njenoj izvornoj namjeni. Sličnu priču nosi i obližnji Bravadžiluk (ulica bravara, nekadašnjih majstora za brave), gdje danas možete pronaći tradicionalne ćevabdžinice, ali i ponekog zanatliju. Još jedna romantična uličica je Kujundžiluk, koja je dobila ime po kujundžijama (zlatarima i filigranima); tu se i danas mogu naći radnje sa unikatnim nakitom i ukrasima od plemenitih metala.

Šetnja ovim zanatskim sokacima oko Sebilja pravi je put kroz vremeplov: uska kaldrma, mirisi kože, začina i pržene kafe koji dopiru iz dućana, prizori majstora kako pred radnjom ručno oblikuju proizvode, sve to stvara autentičan osjetilni ugođaj orijentalne čaršije. Iako su se vremena promijenila, a mnoge radnje prilagodile turistima, duh starih zanata i dalje živi u nazivima ulica i neumornom radu preostalih majstora. Sebilj stoji na ulazu u ovaj mali svijet zanata, kao svjedok tradicije koja prkosi vremenu i nastavlja se prenositi s koljena na koljeno.

Vizuelni dojam Sebilja i orijentalna arhitektura

Sebilj je osmougaona drvena česma-kiosk na kamenom postamentu, sa bogato izrezbarenim detaljima i kupolom pokrivenom bakrenim pločama koja joj daje prepoznatljiv orijentalni siluet. Konstrukcija Sebilja odražava spoj funkcionalnosti i estetike karakterističan za osmansku arhitekturu. Osnova česme je osmougaona platforma do koje vode nekoliko stepenika, čime je Sebilj blago uzdignut od okolnog tla. Središnji dio česme čini drveni paviljon, vertikalne drvene grede i stubovi nose osmerostranu strehu (krovnu konstrukciju). Lica Sebilja (stranice paviljona) izmjenično su izvedena od punih drvenih panela i onih sa perforiranim, mrežastim ornamentima, što omogućava provjetravanje i daje česmi čipkasto dekorativan izgled. Ovakvi rezbareni drveni elementi ne samo da su ukrasni, već su i tradicionalni motiv osmanskih česmi i kioska, viđenih širom Balkana i Orijenta.

Krov Sebilja ima oblik široke osmougaone kupole pokrivene zelenkastim bakrenim pločama. Vremenom je bakar oksidirao i dobio patinu, što krov česme čini zelenim, upravo ta mala kupola često blista na suncu i lako se uoči i izdaleka. Ispod kupole, streha (krović) strši uokolo, stvarajući zaklon poput kišobrana nad česmom i onima koji toče vodu. Donji dio Sebilja, postament, izgrađen je od kamena, što konstrukciji daje stabilnost i štiti drvo od vlage sa tla. Na dvije suprotne strane Sebilja nalaze se vodeni izljevi (mlaznice), iz njih neprekidno teče pitka voda koja se slijeva u dva kamena korita pravougaonog oblika ispod njih. Ova korita služe da zadrže vodu kako bi se prolaznici mogli lakše napiti ili osvježiti, a rado ih koriste i mnogobrojni golubovi koji se tu skupljaju.

Vizuelno, Sebilj plijeni pažnju svojim orijentalnim stilom u okruženju evropske arhitekture Sarajeva. Dizajn Aleksandra Viteka, premda nastao u doba Austro-Ugarske, vjerno je oponašao tradicionalni pseudo-maurski stil kako bi se uklopio u baščaršijski ambijent. Zahvaljujući tome, Sebilj izgleda kao da je oduvijek bio tu, skladno se uklapa uz obližnju džamiju, hanove i dućane sa drvenim kapcima. Tokom dnevnog svjetla ističe se bogata tekstura tamnog drveta i detalji rezbarije, dok u večernjim satima diskretna rasvjeta naglašava konture česme, dajući joj romantičan sjaj. Bilo da ga gledate na ljetnom suncu ili prekrivenog svježim snijegom zimi, Sebilj ostavlja utisak bajkovitog orijentalnog paviljona koji čuva priče prošlosti.

Sebilj kroz godišnja doba i kulturne događaje

Sebilj i Baščaršija žive u ritmu svih četiri godišnja doba, a svako od njih donosi drugačiju atmosferu ovom prostoru.

• Proljeće 

  S proljetnim buđenjem, Baščaršija oživljava nakon zimskog mirovanja. Cvjetanje drveća u obližnjem parku unosi boje oko Sebilja, a temperature postaju ugodne za duže zadržavanje na trgu. Proljeće je idealno vrijeme da lokalno stanovništvo ponovo počne ispijati kahvu na otvorenom u baščaršijskim baštama (baštama = terasama kafića) i družiti se kod Sebilja. Često se u proljeće organiziraju i prvi ulični performansi, od tradicionalnih sevdalinki do modernih uličnih svirača, pa ćete uz žubor vode iz Sebilja možda čuti i zvuke muzike u pozadini.

• Ljeto

  Ljetni mjeseci su vrhunac turističke sezone u Sarajevu. Baščaršija je prepuna posjetilaca iz cijelog svijeta koji obilaze radnje, fotografiraju se i odmaraju baš pored Sebilja. Danju Sebilj pruža osvježenje, mnogi se umiju hladnom vodom ili natoče flašicu na česmi prije nastavka razgledanja. Ljeto je i doba značajnih kulturnih dešavanja. Tradicionalni festival “Baščaršijske noći” održava se svake godine tokom jula, kada se na otvorenim scenama širom starog grada priređuju koncerti, folklorne predstave, izložbe i projekcije filmova. Tokom tih večeri, prostor oko Sebilja vrvi životom do kasno u noć, čuje se smijeh, muzika, mirisi tradicionalne hrane šire se čaršijom, a Sebilj stoji u centru tog veselja kao omiljeno okupljalište prije i poslije programa. Ljetne noći na Baščaršiji, uz osvijetljeni Sebilj i lagani povjetarac, nose poseban šarm i stvaraju uspomene mnogim posjetiocima.

• Jesen

  Jesen donosi nešto mirniji tempo nakon ljetne gužve. Turistička sezona se polako stišava, a Sarajevo oboje zlatno-žuto lišće. Prizor Sebilja okruženog jesenjim bojama izuzetno je slikovit, drvene površine česme skladno se stapaju s nijansama opalog lišća na kaldrmi. Jesenje sunce, mekše i niže na horizontu, daje Sebilju toplu, zlaćanu nijansu u popodnevnim satima. Ovo doba godine često koriste fotografi i umjetnici koji traže inspiraciju, na trgu se može zateći neko ko slika akvarel Sebilja ili snima profesionalne fotografije. Jesen je i vrijeme kada se Sarajlije vraćaju svojim rutinama; studentski život oživi grad pa će oko Sebilja ponovo biti mnogo mladih koji između predavanja svrate na čevape ili pitu u obližnjim aščinicama, uživajući u pogledu na česmu dok razgovaraju.

• Zima 

  Zima Baščaršiji podari poseban, bajkovit izgled. Sebilj pod snijegom jedna je od razglednica Sarajeva, bijeli pokrivač na kupoli i drvenim rubovima česme daje joj izgled ukrasne skulpture od šećera. Uprkos hladnoći, Sebilj i dalje teče, a topao kontrast pružaju golubovi grupisani oko korita dok piju vodu koja ne ledi. U predvečerje, kada se upale svjetiljke, drvena konstrukcija obasjana svjetlošću i okružena snježnom tišinom ostavlja bez daha. U decembru se centar grada ukrasi novogodišnjim ukrasima, iako Baščaršija tradicionalno nije glavni prostor za tu dekoraciju, blagdanski duh se ipak osjeti. Mnogi će se baš tu fotografirati uz Sebilj i snježne pahulje, jer taj spoj orijentalne arhitekture i zime pruža poseban ugođaj. U doba Ramazana, koji ponekad padne u proljetne ili ljetne mjesece, Baščaršija uvečer takođe oživi, ljudi se nakon iftara (prekida posta) šetaju čaršijom, svraćaju na slatko i sok, a Sebilj tada postaje mjestom gdje se porodice okupljaju i nastavljaju svoje druženje u miru tople noći.

Kroz sva ova doba, Sebilj ostaje nepromjenjiv i postojan, prilagođavajući se prirodi i ljudima. Bilo da je okupan ljetnim suncem, posut laticama behara u proljeće, zasipan jesenjim lišćem ili okovan snijegom, Sebilj pruža bezvremensku kulisu svakodnevice i svečanosti Sarajeva.

Sebilj u svakodnevici turista i domaćih stanovnika

Trg oko Sebilja često je preplavljen golubovima i posjetiocima, turisti rado kupuju zrnevlje od uličnih prodavača kako bi nahranili ptice i doživjeli čuvenu scenu “Trga golubova” u Sarajevu. Sebilj nije samo statičan spomenik, već živo okupljalište i orijentaciona tačka u gradu. Svakoga dana, od ranog jutra do kasne večeri, oko Sebilja se odvija šarolik život. Turisti gotovo instinktivno gravitiraju ka ovoj česmi čim zakorače u Baščaršiju, tu započinju obilazak, sreću turističke vodiče ili jednostavno sjednu na obližnju klupu da upiju atmosferu. Nije neobično vidjeti grupice stranaca kako pažljivo slušaju priče vodiča o historiji Sebilja i Sarajeva, dok u rukama drže fotoaparate ili mobilne telefone, spremni da zabilježe svaki ugao ovog lijepog zdanja.

Jedan od omiljenih doživljaja posjetilaca je upravo hranjenje golubova oko Sebilja. U samom centru trga gotovo uvijek stoji lokalni prodavač koji nudi male čašice napunjene kukuruzom ili pšenicom za simboličnu sumu. Kupivši zrnevlje, turisti u trenu postaju atrakcija, čim spuste zrna na tlo ili na dlan, desetine golubova sleću oko njih, pa i na njihovu ruku ili rame, ne bi li dohvatili hranu. Djeca se naročito raduju ovom prizoru, a ni odrasli ne kriju oduševljenje dok ih fotografišu sa pticama. Ova tradicija hranjenja golubova toliko je vezana za Sebilj da je trg dobio naziv “Trg golubova”, a fotografija čovjeka okruženog golubovima pored Sebilja postala je zaštitni znak Sarajeva. Za mnoge turiste, to je jedan od najdražih besplatnih doživljaja u gradu, trenutak neposrednog kontakta s lokalnom svakodnevicom, koji će zasigurno prepričavati.

Sebilj je i omiljeno mjesto susreta Sarajlija. Bilo da se dogovaraju prijatelji, kolege ili rodbina, “vidimo se kod Sebilja” je rečenica koja rješava pitanje gdje se naći, svi znaju gdje je, lako je prići i prepoznatljiv je. Oko česme je uvijek prometno, ali se ljudi ipak nekako nađu u toj gužvi. Često ćete zateći lokalce kako stoje u hladu pored Sebilja i razgovaraju, razmjenjujući najnovije vijesti, dok im oko nogu bezbrižno šetaju golubovi. Za stanovnike Sarajeva, Sebilj nije turistička “zamka”, već sastavni dio života, mjesto gdje se na putu kroz čaršiju zastane na trenutak, sretnu poznanici, popije gutljaj vode ili samo odmori uz zvuke grada.

Valja spomenuti i praktičnu stranu: voda iz Sebilja je hladna i osvježavajuća, posebno cijenjena tokom ljetnih vrućina. Mnogi prolaznici će upravo tu utoliti žeđ umjesto da kupuju flaširanu vodu, jer zašto ne bi, kad je Sebilj tu da svima ponudi besplatno osvježenje, kao što je to činio vjekovima. Taj čin pijuckanja vode direktno iz izvora pod kupolom Sebilja za mnoge ima i sentimentalnu vrijednost, dio je rituala posjete Baščaršiji. Gosti iz drugih gradova i zemalja s oduševljenjem prihvataju savjet domaćina da probaju vodu i usput čuju legendu o povratku u Sarajevo.

U svakodnevnom životu grada, Sebilj služi i kao pozornica za spontane događaje. Povremeno se tu okupe ulični svirači, začuje se zvuk violine ili gitare dok umjetnik izvodi sevdalinku ispod Sebilja, okupljajući slučajne prolaznike u mali krug publike. Lokalni slikari ponekad izlože svoje radove (naravno, među njima uvijek poneki motiv Sebilja) oslanjajući platna na podnožje česme, pretvarajući trg u improviziranu galeriju na otvorenom. Sve to doprinosi utisku da Sebilj nije muzejski eksponat iza barijere, već žarišna tačka žive Baščaršije gdje se autentični život odvija pred očima posmatrača.

Na kraju, za mnoge Sarajlije koji žive van domovine, posjeta Sebilju pri povratku u rodni grad ima emotivan značaj. Taj čin da se nakon dužeg vremena dođe na Baščaršiju, stane pored Sebilja, uzme malo vode na dlan i osvježi lice, predstavlja povratak kući u najdubljem smislu. Nije rijetkost vidjeti iseljenike kako se fotografiraju zagrljeni uz Sebilj, šaljući te slike prijateljima i porodici kao dokaz da su ponovo “na svom”. Upravo zbog te snažne veze koju ljudi imaju s ovim mjestom, Sebilj živi ne samo kao dio turističke rute nego kao dio srca svakodnevnog Sarajeva.

Fotografije i crteži Sebilja, trajni motivi i uspomene

Sebilj je vjekovima inspiracija umjetnicima i fotografima zbog svoje ljepote i simbolike. Gotovo da ne postoji posjetilac koji je došao u Sarajevo a da nije načinio barem jednu fotografiju Sebilja. Slike Sebilja krase mnoge albume i društvene mreže, od profesionalnih snimaka za turističke vodiče do spontanih selfieja s golubovima u pozadini. Internet je preplavljen takvim fotografijama, što i ne čudi jer je Sebilj fotogeničan u svako doba dana i godine. Posebno su popularne noćne fotografije Sebilja kada drvena konstrukcija bude osvijetljena žutom svjetlošću, dok se oko nje vide tek obrisi ljudi i ptica, kao i zimske fotografije kada česma pod snijegom izgleda kao prizor iz bajke.

Osim fotografija, Sebilj je čest motiv i na crtežima, slikama i suvenirima. Šetajući Baščaršijom primijetit ćete da mnoge galerije i suvenirnice prodaju umjetničke prikaze Sebilja, bilo u vidu ulja na platnu, akvarela, grafika ili čak gravura na bakru koje izrađuju lokalni zanatlije. Ti radovi često prikazuju Sebilj okružen Baščaršijom onako kako ga srce pamti: sa golubovima, ljudima, planinom Trebević u daljini ili džamijskim minaretima koji se uzdižu iza. Mnogi umjetnici vole da naglase kontrast tamnog drveta Sebilja i svjetlije pozadine neba ili okolnih kamenih zgrada, čime ističu česmu kao centralni motiv. Nije neobično vidjeti i karikature ili minimalističke crteže Sebilja na posterima i razglednicama, čak i u pojednostavljenom obliku, njegova prepoznatljiva forma ostaje jasna.

Zanimljivo je da su online pretrage pojmova poput “sebilske slike” i “sebilski crteži” prilično česte, što pokazuje koliko ljudi traže vizuelni sadržaj vezan za ovu česmu. Bilo da neko želi postaviti fotografiju Sebilja kao pozadinu na svom računaru, ili traži inspiraciju za vlastiti crtež, ili samo želi da podijeli ljepotu ovog motiva s prijateljima, Sebilj je uvijek tražen sadržaj. To potvrđuje njegov status ne samo kao historijske atrakcije, već i kao estetskog simbola Sarajeva koji pobuđuje emocije.

Na društvenim mrežama, fotografije Sebilja često su među najpopularnijima kada se govori o Sarajevu. Hashtagovi sa njegovim imenom skupljaju hiljade objava, od amaterskih snimaka turista do profesionalnih fotografija lokalnih fotografa. U umjetničkim krugovima, Sebilj je inspiracija za brojne crteže i grafike: neke škole likovne umjetnosti u BiH koriste upravo Sebilj kao motiv na konkursima ili zadacima, znajući koliko je on bogat geometrijom oblika i igrom svjetla i sjene kroz rezbarije.

Za one koji žele ponijeti kući uspomenu, suveniri sa motivom Sebilja su nezaobilazni. Tu su minijaturne replike Sebilja izrađene od drveta ili metala, magneti za frižider sa slikom česme, zidni tanjiri sa naslikanim Sebiljem, pa čak i ručno rađene makete unutar kugli sa umjetnim snijegom (tzv. snow globe) koje kada prodrmate stvaraju iluziju snježnog Sebilja. Ovi predmeti putuju širom svijeta, noseći sa sobom priču o Sarajevu.

Na taj način, bilo kroz fotografiju, crtež ili suvenir, Sebilj pronalazi put do mnogih domova i srca ljudi. Svaka slika Sebilja priča dio priče o gradu, o njegovoj historiji, kulturi, duhu ljudi i zato je ova česma mnogo više od drvenog kioska na trgu. Ona je muza i ambasador Sarajeva, čuvajući uspomene za sve koji su je posjetili ili poželjeli posjetiti.