Prokoško jezero - Gorsko oko na Vranici kod Fojnice
Prokoško jezero jedno je od najljepših gorskih jezera Bosne i Hercegovine, smješteno visoko u planini Vranici, na približno 1636 metara nadmorske visine. Nastalo je u ledenjačkom glacijalnom cirku, pa ga zbog bistre vode i atraktivnog oblika zovu i “gorsko oko“. Jezero je relativno maleno (površine oko 0,5 km², dužine ~426 m, dubine do 13 m) i leži u kotlini okruženoj vrhovima planine, koja je ispresijecana izvorima i potocima što ga napajaju otapanjem snijega i kišnicom. Od jezera istječe kratki potok Jezernica. Prokoško jezero i okolina proglašeni su zaštićenim spomenikom prirode još 1950-ih, a današnja zona zaštite obuhvata 2225 hektara u tri režima zaštite (ponovno potvrđeno 2005. godine). Ovaj visinski ekosistem prepoznat je kao izuzetno vrijedan, ali i osjetljiv, strogo se kontroliše gradnja i aktivnosti u okolini, kako bi se očuvala njegova prirodna ravnoteža.
Sadržaj
Add a header to begin generating the table of contents
Prirodni raj: Alpski triton, Vranički zvončac, sir, kajmak, med
Jezero je poznato po endemskim vrstama koje tu obitavaju. U njegovim vodama živi alpski triton (Ichthyosaura alpestris reiseri), rijetki repati vodozemac koji nastanjuje samo najčistije planinske vode. Ovaj maleni daždenjak (dužine do 12 cm) u Prokoškom jezeru je naučno otkriven krajem 19. vijeka i zbog svoje jedinstvenosti uživa status zaštićene vrste još od 1954. godine. Pored tritona, područje odlikuje i specifična flora, na Vranici raste endemični vranički zvončac (Edraianthus niveus), lijepa ljubičasta cvjetnica koja se može naći samo na ovim planinskim livadama. Bistru vodu jezera nekada je obitavala i autohtona pastrmka, a danas je jezero poribljeno kalifornijskom pastrmkom radi sportskog ribolova.
Okružen visokim četinarskim šumama, zelenim pašnjacima i kamenitim vrhovima Vranice, ambijent Prokoškog jezera zaista je netaknuti prirodni raj. Oko jezera je smješteno na desetine drvenih koliba katuna, koje ljeti koriste lokalni stočari kao privremeno naselje dok napasaju stada ovaca i krava na planinskim ispašama. Ove rustikalne kolibe, poredane uz obalu, daju jezeru posebnu čar i autentičnost. U njima posjetioci mogu prenoćiti i iskusiti tradicionalni život pastira, daleko od gradske vreve. Susretljivost domaćina je ovdje nadaleko čuvena, planinski čobani i njihove porodice rado će ponuditi gostima lokalne specijalitete: čuveni prokoški ovčiji sir i skorup (kajmak), vruću pitu ispod sača, domaći hljeb, te šumske plodove poput svježih borovnica i brusnica u sezoni. U sezoni se može kušati i planinski med, kao i ljekoviti čajevi od bilja ubranog na obroncima Vranice. Prokoško jezero nudi istinski bijeg od svakodnevice, ovdje možete šetati oko obale kroz mirisne livade, udisati oštar planinski zrak pun mirisa smole i trave, osluškivati tišinu koju tek povremeno prekine zvono sa ovčjeg stada ili šum vjetra, pa čak ljeti i zaplivati u bistroj, ali hladnoj vodi jezera. Jezero je popularno izletište planinara i ljubitelja prirode, sa njegovih obala pružaju se vidici na okolne vrhove, a markirane staze vode ka obližnjim vrhovima (Krstac 2060 m, Ločika 2107 m itd.) za one željne uspona.
Put do Prokoškog jezera
Do Prokoškog jezera nije bilo baš lako doći, što je i sačuvalo njegovu divljinu. Najbliži grad je Fojnica, od koje do jezera vodi oko 22 km seoskog puta, prva polovina je asfalt, a zatim makadam koji se uspinje uz planinu prateći tok rječice Jezernice. Ova avanturistička vožnja traje oko sat vremena terenskim vozilom. Alternativno, planinari mogu do jezera doći pješice markiranom stazom iz Fojnice (4–5 sati hoda). Ulaz u zaštićenu zonu se naplaćuje radi održavanja područja. Ograničenja su nužna jer je Prokoško jezero ekološki vrlo osjetljivo, već se bilježe znakovi eutrofikacije (zarastanja obala u močvarnu vegetaciju) uslijed uticaja čovjeka. Naime, poslednjih decenija broj izgrađenih koliba i vikendica porastao je preko mjere, što prijeti krhkom eko-sistemu jezera. Stručnjaci upozoravaju da će, ne reguliše li se strogo gradnja i odvoz otpada, ovaj dragulj prirode biti ugrožen. Srećom, lokalne vlasti su u novije vrijeme pooštrile zaštitu i rade na održivom razvoju turizma, kako bi se Prokoško jezero očuvalo za buduće generacije.
Uz sve izazove, Prokoško jezero i dalje ostaje jedan od najdragocjenijih prirodnih dragulja Bosne i Hercegovine. Njegova zrcalna voda, u kojoj se ogleda vranički vrhovi i oblaci koji promiču, ostavlja bez daha svakoga ko ga posjeti. Boravak na Prokoškom jezeru vraća čovjeka iskonskoj vezi s prirodom, noćenje u skromnom katunu pod zvjezdanim nebom, uz puckanje vatre i udaljeno zvono stoke, doživljaj je koji se pamti čitav život. Ovaj planinski biser, sa svojim rijetkim živim svijetom i tradicionalnim načinom života koji se tu još praktikuje, istinski je spomenik prirode i kulture u srcu Bosne.
