Pljevlja su grad na sjeveru Crne Gore, uz rijeku Ćehotinu, na oko 770 metara nadmorske visine. Grad ima taj planinski ritam: jutra znaju biti svježa i čista, a šetnje kroz kraj su često bez velike gužve. Ako voliš prirodu, ovdje si blizu vidikovaca, rijeka i planina, a u gradu možeš obići nekoliko stvarno bitnih spomenika. Ćehotina je rijeka koja dalje ide prema Drini, pa ćeš uz nju često uhvatiti lijepe poglede i mirniji tempo. U samom centru ističe se Husein-pašina džamija iz 16. vijeka, a u blizini su i Sahat-kula i gradske šetnje. Za kratki predah fin je Park Vodice, a za one koji vole priču “ispod površine” zanimljiv je i lokalni muzej i rimski lokalitet Municipium S (Komini). Ako imaš auto (ili voliš jednodnevne izlete), posebno se pamte meandri Ćehotine i vidikovci, a u širem krugu su i kanjon Tare.
Najpoznatiji spomenik u gradu, podignut u 16. vijeku (1569). U centru je i lako se obiđe pješke, a posebno se ističe visoki minaret (oko 42 m).
Sahat-kula u Pljevljima se ubraja u starije osmanske sat-kule u Crnoj Gori; često se navodi kraj 16. ili početak 17. vijeka. Nalazi se u zoni centra i obilazak traje kratko.
Gradski park i šetalište koje se često spominje kao mjesto za predah, uz vodu i zelenilo. Dobro dođe ako si s djecom ili samo želiš pola sata lagane šetnje.
Muzej čuva vrijedne nalaze iz okoline, uključujući materijal vezan za rimski Municipium S i poznatu staklenu diatreta čašu iz 4. vijeka. Ako voliš istoriju “bez velikih priča”, ovo zna biti pravo mjesto.
U blizini Pljevalja nalaze se ostaci rimskog naselja koje se u literaturi i projektima često vodi kao Municipium S. Nije “klasičan turistički park”, ali je zanimljivo ako te privlače stari putevi i ostaci zidina.
Jedno od najfotogeničnijih mjesta u okolini: pogled na krivine Ćehotine, uz vidikovac koji se često navodi na oko 20 km od grada. Put i prilaz zavise od doba godine, pa se isplati provjeriti stanje prije polaska.
Husein-pašina džamija se obično navodi kao najvažniji osmanski spomenik u Pljevljima, podignut 1569. godine. U nekim izvorima se spominje i pretpostavka o vezi sa neimarom Hajrudinom, ali to se uglavnom navodi oprezno (kao pretpostavka, ne tvrda činjenica). Bez obzira na to, sama lokacija i mir u dvorištu daju dobar osjećaj “starog grada” u malom.
Pljevlja su dobar “polazni grad” ako voliš vidikovce, kanjone i planine. Rijeka Ćehotina prolazi kroz kraj, a u širem krugu su Ljubišnja i Tara. U praksi, najviše se pamte pogledi, a pogledi ovdje dolaze bez neke velike komplikacije.
Ove četiri fotografije ti daju dobar osjećaj šta Pljevlja nude u krugu grada: vidikovci, kanjon, rijeka i planina na dohvat ruke. Ako ideš s djecom ili ti se ne planinari, drži se vidikovaca i kraćih šetnji. Ako voliš duže ture, Ljubišnja i širi krug prema Tari su sljedeći nivo.
U Pljevljima ćeš najlakše proći ako se držiš provjerenih opcija: pitaj direktno za porijeklo mesa i način pripreme, a ako nisi siguran, uzmi jela od ribe ili bez mesa. Za smještaj, apartmani s kuhinjom su često najpraktičniji jer sam sebi riješiš doručak i večeru.
Najpoznatija je Husein-pašina džamija u centru (1569), a u gradu se spominje i Hadži Zekerija džamija (1607). Za mirniji obilazak, dođi između namaza i ponašaj se tiho, pogotovo ako je u toku ibadet.
Zimi u ovom kraju zna biti hladno i snježno, posebno prema višim predjelima. Ako ideš prema planini ili vidikovcima, računaj na klizave dionice i kraći dan. Najbolje je da prije polaska provjeriš stanje puteva i vremensku prognozu za taj dan.
