Kalesija, srcu najpreči, mali grad na Spreči
Općina Kalesija nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, unutar Tuzlanskog kantona. Smještena je u dolini rijeke Spreče, između planine Majevice na jednoj i obronaka planine Javornik na drugoj strani. Kroz Kalesiju prolazi magistralni put Tuzla–Zvornik, a blizina Međunarodnog aerodroma Tuzla čini je lako dostupnom destinacijom. Općina obuhvata oko 201 km² površine i ima oko 36.700 stanovnika (prema popisu 2013. godine). Ovaj kraj odlikuje se umjereno-kontinentalnom klimom, plodnim poljima, te šumovitim brežuljcima, što ga čini privlačnim za ljubitelje prirode. U nastavku saznajte više o historiji, kulturnim znamenitostima, prirodnim ljepotama i duhovnim obilježjima Kalesije, mjesta koje s razlogom zovu grad slobode.
Prognoza vremena Kalesija
Planiraš posjetiti Kalesiju ili provesti dan istražujući njene ljepote? Prije nego kreneš na put, provjeri aktuelnu vremensku prognozu.
Kalesija vrijeme danas
i temperatura narednih sedam dana
Vaktija Kalesija – vrijeme namaza
Namaz ima posebno mjesto u svakodnevici ljudi u Kalesiji. Ezan se čuje iz više pravaca, podsjećajući stanovnike i posjetioce na red, namaz, smirenost i povezanost s vremenom. Zahvaljujući više aktivnih džamija, u svakom dijelu grada i okolnih mjesta moguće je obaviti namaz na vrijeme i u mirnom ambijentu. Među džamijama se posebno izdvaja Centralna džamija u centru Kalesije, prepoznatljiva po svojoj arhitekturi i lokaciji. Tokom mjeseca ramazana i drugih važnih dana u godini, džamije u Kalesiji su posebno aktivne i ispunjene posjetiocima. Organizuju se zajednički iftari, teravije i različiti programi za sve generacije.
Sa desne strane se nalazi tačna vaktija za Kalesiju sa svim dnevnim vremenima namaza.
Kratka historija Kalesije
Historija Kalesije seže duboko u prošlost. Arheološki nalazi potvrđuju da je područje bilo naseljeno još u prethistoriji, pronađeni su ostaci kasnog neolita i antičkog perioda na obližnjim gradinama (utvrđenim naseljima). U srednjem vijeku ovdje su živjela ilirska plemena, a iz davnina potječu i čuveni stećci, spomenici kojih u okolini Kalesije ima preko 500. Stećci sa područja Kalesije bogato su ukrašeni specifičnim motivima, od kojih su neki rijetki i gotovo neviđeni drugdje (primjerice motiv ruke s čašom pronađen je na svega nekoliko lokalnih stećaka). Ovo kamenje svjedoči o bogatoj kulturnoj prošlosti i tradiciji Bošnjaka i Bosne.
U osmanskom periodu (15–19. vijek) Kalesija se razvija kao važna naseobina na karavanskoj ruti “Pašin put” koja je povezivala Zvornik s Gornjom Tuzlom. Iz tog doba potječe više vjerskih objekata, podignute su prve džamije u okolnim selima (Vukovije, Gojčin, Šeher, Hajvazi, Kalesija Gornja, Miljanovci, Seljublje, Rainci), a Atik džamija (ćivijska džamija) stara preko 400 godina i danas stoji kao svjedok osmanske gradnje.
U 20. vijeku Kalesija je pratila sudbinu šireg regiona kroz razne države, da bi se posebno istaknula u periodu posljednjeg rata u BiH (1992–1995). Naime, Kalesija je zapamćena kao prvi oslobođeni grad u Bosni i Hercegovini tokom agresije, nakon samo 12 dana okupacije, 23. maja 1992. godine, oslobodile su je snage odbrane BiH. Ovaj događaj učinio je Kalesiju simbolom otpora u ranim danima rata. Danas je Kalesija mirna općina koja uporedo čuva svoju historiju i ubrzano se razvija u sklopu Tuzlanskog kantona.
Kulturno-historijske znamenitosti
Kalesija obiluje kulturno-historijskim mjestima koja svjedoče o njenoj bogatoj prošlosti. Za posjetioce zainteresirane za historiju i tradiciju, izdvajamo sljedeće znamenitosti:
Nekropole stećaka: Najznačajniji spomenici prošlih vremena na ovom području su svakako stećci. Na području općine registrovano je preko 100 stećaka raspoređenih na više lokacija, od čega se nekropola “Mramorje” u Bulatovcima posebno ističe. Ova nekropola sa 18 očuvanih stećaka proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stećci su raznih oblika (ploče, sljemenjaci) i bogato dekorirani simbolima (poput spirala, solarnih motiva, pa i rijetkog motiva ruke s čašom). Lokalno stanovništvo vijekovima je ispredalo priče i legende o ovim kamenim spavačima. Te priče svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti stećaka u životu kalesijskog kraja. Posjet nekropolama (uz poštovanje prema ovim spomenicima) pruža jedinstven doživljaj drevne bosanske kulture.
Stare tvrđave (gradine): Na nekoliko lokacija u općini nalaze se ostaci starih utvrda, gradina iz antičkih ili srednjovjekovnih vremena. Najpoznatije su ruševine gradina u Gojčinu, zatim lokalitet Zolje-Jajići, te ostaci utvrđenja ispod brda Pješavica. Iako danas uglavnom prekriveni šumom i skromni u tragovima, ovi lokaliteti mogu biti interesantni avanturistima i ljubiteljima arheologije. Penjući se do njih, posjetioci mogu osjetiti duh prošlosti i uživati u panoramskom pogledu na okolni kraj.
Atik džamija (Ćivija džamija): Među kulturno-historijskim spomenicima posebno mjesto zauzima Atik džamija u zaseoku Ćive (između Gornjih Vukovija i Tojšića). Ova džamija izgrađena je u 17. stoljeću i predstavlja najstariji islamski vjerski objekat na području Kalesije sačuvan u izvornom obliku. Sama riječ “atik” na turskom znači “stara”, što potvrđuje njenu starost, a narodno predanje bilježi da je još sredinom 20. vijeka smatrana preko 300 godina starom. Građena je u tradicionalnom bosanskom stilu, mala potkupolna građevina s trijemom i prepoznatljivom drvenom munarom. U haremu (dvorištu) džamije nalazi se staro mezarje sa nišanima, od kojih najstariji datira iz 1775. godine. Atik džamija je obnovljena 1990-ih i proglašena nacionalnim spomenikom 2018. godine. Dugo je bila središte vjerskog života Gornje Spreče, a danas privlači posjetioce svojom autentičnom arhitekturom od drveta i kamena, pružajući uvid u osmansko graditeljsko naslijeđe ovog kraja.
Ostale stare džamije: Osim Atik džamije u Ćivama, na području Kalesije postoji još nekoliko vrlo starih džamija iz osmanskog perioda. Džamija u Hemlijašima (poznata i kao Memića džamija) te džamija u Lipovicama sagrađene su uz stari karavanski put i također datiraju iz 17. stoljeća. Tu su i stare džamije u Miljanovcima, Gojčinu, Seljublju i drugim mjestima, koje su nekada služile više okolnih sela prije nego su izgrađene savremene bogomolje. Iako neke od njih više ne postoje u izvornom obliku (zamijenjene su novijim građevinama nakon što su dotrajale), lokaliteti na kojima su bile i njihove obnovljene verzije i dalje nose historijski značaj. Primjer je Stara džamija u Miljanovcima na Gaju, za koju je poznato da je imala drvenu munaru i poticala iz osmanskog doba (danas je obnovljena, ali se čuva sjećanje na njenu prošlost). Obilazak ovih mjesta pruža osjećaj kontinuiteta islamske tradicije u Kalesiji preko 400 godina.
Tradicionalna bosanska kuća u Džafićima: U naselju Džafići (Donje Vukovije) opstaje jedna od najstarijih očuvanih bosanskih kuća na ovom području. Riječ je o autentičnoj kući od ćerpiča (nepečene cigle) i drveta, pokrivenoj šindrom ili crijepom, koja datira vjerovatno iz 19. stoljeća. Predstavlja primjer tradicionalne arhitekture i nekadašnjeg načina življenja. U blizini ove kuće svake godine se održava Kalesijska likovna kolonija, susret umjetnika slikara koji nalaze inspiraciju u idiličnom seoskom ambijentu. Turisti mogu razgledati eksterijer ove kuće i, ukoliko se zateknu u vrijeme održavanja kolonije, uživo vidjeti kako savremeni umjetnici oživljavaju motive bosanske tradicije na platnu.
Stara kovačnica: U samom urbanom dijelu Kalesije opstaje stara kovačka radnja s tradicijom dužom od 120 godina. Ova kovačnica, koju je pokrenula jedna porodica i prenosila zanat s generacije na generaciju, predstavlja živi muzej starog zanata. Posjetioci rado navraćaju da vide kako se nekad obrađivao metal, uživo posmatrajući kovanje potkovica, alata i drugih predmeta na tradicionalan način. Uprkos modernom dobu, kovačnica i dalje radi, što ostavlja poseban utisak i poštovanje prema umijeću starih majstora.
Prirodne ljepote i izletišta u Kalesiji
Ljubitelji prirode i aktivnog odmora u Kalesiji mogu pronaći obilje sadržaja. Okruženje Kalesije krase zelena brda, čiste rijeke i svjež zrak planina, što pruža idealne uslove za rekreaciju, sport i opuštanje. Izdvajamo nekoliko prirodnih lokacija i aktivnosti koje vrijedi iskusiti:
Brdo Vis
Iznad Kalesije uzdiže se Vis (Visovačka glavica), brdo visine oko 450 metara, koje je postalo omiljena destinacija za paraglajdere, planinare i bicikliste. Sa Visa se pruža prekrasan panoramski pogled na kalesijsku dolinu i okolne planine. Zahvaljujući pogodnim zračnim strujama, Vis je naročito popularan među zaljubljenicima u paraglajding, ovdje se često mogu vidjeti šareni padobrani kako kruže nebom iznad Kalesije. Do vrha vodi uređena staza, pa i rekreativci mogu uživati u kraćem planinarenju i šetnji kroz šumu. Ova lokacija spaja adrenalinski doživljaj letenja sa mirom prirode, te je nezaobilazna tačka za avanturiste.
Planina Majevica (i obronci Javornika):
Južne padine planine Majevica i sjeverne padine Javornika okružuju Kalesiju, nudeći brojne mogućnosti za planinarske pohode i izlete. Majevička visoravan obiluje bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, livadama i izvorima vode. Na Majevici iznad Kalesije označene su pješačke staze koje vode do atraktivnih vidikovaca poput Pješavice (544 m n.v.) i Lisače (807 m n.v.). Tokom uspona možete naići na raznoliki biljni i životinjski svijet, od bukovih i hrastovih šuma do divljih životinja poput srna, vukova ili divljih svinja. Planinarenje ovim stazama pruža priliku za bijeg od gradske vreve u tišinu netaknute prirode. Za one sklonije ležernijem odmoru, tu su i ugodna izletišta na obroncima, gdje lokalna planinarska društva ponekad organizuju druženja i piknike.
Osim hodanja, ovaj kraj privlači i zaljubljenike u brdski biciklizam, trčanje u prirodi i promatranje ptica. Tokom proljeća i ljeta, cijelo područje oživi raznobojnim cvijećem i pjesmom ptica, dok jesen donosi spektakularne nijanse crvene, narandžaste i zlatne. Mještani često preporučuju ranu jutarnju šetnju kada su staze najtiše, a priroda najživlja. Na planinskim proplancima nerijetko se sretnu i stočari sa stadima ovaca ili krava, što ovom predjelu daje dodatni šarm i autentičnost.
Izvor Kiseljak u Dubnici:
U selu Dubnica, nedaleko od centra Kalesije, izvire prirodni fenomen poznat kao Kiseljak, izvor mineralne, blago kisele vode za koju lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva. Ovaj izvor koristi se već stotinama godina, a voda je bogata mineralima i osvježavajuća za piće. Uređeno izletište “Kiseljak” omiljeno je okupljalište mještana i posjetilaca, posebno tokom toplih dana. Okružen hladovinom i zelenilom, Kiseljak pruža mogućnost za odmor u prirodi uz žubor vode. Svake godine se tu održavaju manifestacije posvećene kulturnoj i prirodnoj baštini majevičkog kraja, gdje gosti mogu uživati u degustaciji tradicionalnih jela, folklornim nastupima i promovisanju ekološke svijesti. Posjeta Kiseljaku odlična je prilika da se napunite zdravom izvorskom vodom i doživite autentičnu atmosferu bosanskog izletišta.
Sportska avantura – aerodrom Jegin Lug:
U neposrednoj blizini Kalesije (na granici sa općinom Živinice) nalazi se sportski Aerodrom “Tuzla”, Jegin Lug. Riječ je o malom sportskom aerodromu namijenjenom za letenje ultralakim avionima, jedriličarstvo i padobranske skokove. Zaljubljenici u avijaciju mogu kontaktirati lokalni aeroklub i dogovoriti panoramski let iznad Tuzlanskog kantona ili iskusiti tandem skok padobranom uz instruktora. Iako administrativno ovaj aerodrom spada pod Tuzlu, praktično je u blizini Kalesije i dodatno obogaćuje adrenalinsku ponudu ovog kraja. Zamislite doživljaj posmatranja cijele Sprečanske doline iz ptičije perspektive, nezaboravno iskustvo za najhrabrije posjetioce.
Oni koji žele dublje ući u svijet letenja mogu se pridružiti školama letenja koje povremeno organizira lokalni aeroklub. Aerodrom također privlači fotografe, influensere i zaljubljenike u prirodu, jer pruža odličan kadar za snimanje aviona u pokretu, širokih pejzaža i zalazaka sunca. Okružen zelenilom, livadama i brdima, Jegin Lug postaje i mirna oaza za kratki bijeg iz gradske svakodnevice. Bez obzira dolazite li iz Tuzle, Kalesije ili okolnih mjesta, aerodrom nudi jedinstven spoj avanture i opuštanja.
Rijeka Spreča i jezera:
Kroz Kalesiju protječe rijeka Spreča, meandrirajući kroz plodnu dolinu. Iako nije velika rijeka, Spreča i njene pritoke (Gribaja, Bukovica, Dubnica i dr.) predstavljaju ugodan prizor i važan dio ekosistema. Na obalama Spreče lokalni ribolovci znaju okušati sreću, ribolov je ovdje popularna aktivnost, a u vodi ima šarana, klijena i drugih vrsta slatkovodne ribe. Za ljubitelje pecanja, određeni dijelovi rijeke su pristupačni i mirni, idealni za vikend ribolov uz prirodu. Osim rijeka, u okolini Kalesije postoje i manja akumulaciona jezera ili ribnjaci koji su uređeni kao sportsko-rekreativni centri. Jedan od projekata razvoja turizma predviđa Sportsko-rekreativni centar “Jezera”, gdje bi se posjetiocima ponudile aktivnosti poput sportskog ribolova, veslanja ili jednostavno šetnje pored vode. Takva mjesta pružaju mogućnost za opuštanje uz vodu, piknik u prirodi ili posmatranje ptica močvarica.
Ruralni turizam i eko-sela:
Kalesijska sela su poznata po gostoprimstvu i očuvanom seoskom ambijentu. Valja posjetiti mjesta poput Rainci, Vukovije ili Tojšići, gdje se može osjetiti čar sporijeg života okruženog prirodom. Mnoge porodice bave se poljoprivredom i stočarstvom, te proizvode zdravu domaću hranu. Upravo na tome se zasniva razvoj ruralnog turizma u općini, gosti mogu uživati u seoskim domaćinstvima, kušati svježe ubrano voće (npr. čuvene kalesijske šljive, jabuke i jagode), te domaće mliječne i mesne proizvode. Prošetati se seoskim putevima, vidjeti tradicionalne voćnjake i polja žita, te možda sudjelovati u branju plodova ili hranjenju domaćih životinja, sve to vraća čovjeka prirodi i dotiče autentičnu bosansku svakodnevicu. Kalesija zbog svoje orijentacije na zdravu hranu i ekološku proizvodnju nudi pregršt razloga za posjetu i onima koji traže mir, tišinu i domaći ugođaj.
Vjerski i duhovni objekti od značaja
Duhovna baština Kalesije vrlo je bogata, a vjerski objekti u ovom kraju nisu samo mjesta molitve nego i važni kulturno-historijski spomenici. Posebno su značajne stare džamije, od kojih su neke već spomenute, ali ovdje ćemo detaljnije istaknuti one koje imaju poseban značaj i za lokalnu zajednicu i za turiste:
Atik džamija (Ćive) – “Stara džamija” u mahali Ćive kod Tojšića, kao što je opisano, najstarija je i najvrijednija islamska bogomolja u Kalesiji. Osim arhitektonske posebnosti (drvena munara, trijem, krov na četiri vode), za ovu džamiju vezane su mnoge priče. Generacije su ovdje odrastale u vjeri, a njen nekadašnji imam Mehmed efendija spominje se još u osmanskim dokumentima s početka 17. stoljeća. Iako se 1980-ih prestala aktivno koristiti (izgrađena je nova džamija u Gornjim Vukovijama za potrebe džemata), Atik džamija je nakon rata obnovljena i danas ponovo služi za povremene vjerske obrede, te je otvorena za posjete. Ovo je mjesto gdje se može osjetiti duh islamske tradicije starog doba, tišina unutrašnjosti, miris drveta i pogled na stare nišane u haremu ostavljaju snažan utisak na svakog posjetioca.
Džamija u Hemlijašima (Atik džamija Hemlijaš): U selu Hemlijaši, na brežuljku iznad naselja, nalaze se ostaci jedne od najstarijih džamija ovog kraja. Prema predaji, sagrađena je također u osmansko doba i služila je putnicima karavanskog puta i mještanima okolnih sela. Zvali su je Atik džamija Hemlijaš ili Memića džamija. Iako originalna građevina danas više ne postoji (stradala je tokom vremena), na tom lokalitetu podignuta je nova džamija koja čuva kontinuitet vjere. Zanimljivo je da se u narodu prepričava legenda o “džamiji koja je silazila s brda” baš u vezi sa ovim mjestom. Navodno, kada se stara džamija trebala graditi, prvo je bila na vrhu brda Pandurica iznad Hemlijaša, ali se tokom noći “sama” spustila niže, što je protumačeno kao božji znak gdje treba biti njena lokacija. Ovakve legende, premda folklorne, dodaju dozu mistike obilasku ovakvih mjesta.
Džamija u Miljanovcima (Stara džamija na Gaju): Još jedan primjer je stara džamija u Miljanovcima, zvana “na Gaju”, izgrađena vjerovatno u 17. stoljeću. Imala je nekad drvenu munaru i specifičnu arhitekturu bosanske seoske džamije. Bila je zapaljena tokom rata 1990-ih, ali je nakon rata obnovljena na temeljima stare. Danas obnovljena džamija stoji okružena šumom i mezarjem, podsjećajući na izdržljivost vjere uprkos nedaćama historije. Posjetioci joj prilaze s poštovanjem, često planinari svrate da predahnu u njenoj blizini jer se nalazi uz jednu od markiranih staza na obroncima.
Džamija u Šeherdžiku (Ahmed-begova džamija): U naselju koje lokalno zovu Šeher (Šeherdžik), nalazila se Ahmed-begova džamija s kraja 16. stoljeća. To je ujedno bila i prva džamija izgrađena na području današnje Kalesije. Imala je kamene zidove i drvenu munaru. Tokom 20. stoljeća pretrpjela je više rekonstrukcija, drvena munara je zamijenjena zidanom 1974. godine. Ova džamija je također oštećena u minulom ratu, ali obnovljena zajedno sa munarom. Ahmed-begova džamija je značajna jer označava početak širenja islama u ovom kraju nakon osmanskog osvajanja. Danas stoji kao obnovljena džamija klasičnog stila i redovno je u funkciji, a u njenoj blizini i dalje se osjeti duh starog šehera, historijskog naselja.
Osim ovih objekata, u Kalesiji postoji još mnoštvo novijih džamija (svako selo ima barem jednu) koje su izgrađene nakon 1990-ih i krase pejzaž svojim vitkim munarama. No, upravo navedeni stari vjerski objekti posebno su značajni jer spajaju duhovnu dimenziju sa historijskom i kulturnom vrijednošću. Turisti koji obiđu ova mjesta osjetiće kako se na kalesijskom tlu isprepliću vjera, historija i tradicija.
Zanimljivosti o Kalesiji i njenim stanovnicima
Za kraj, donosimo nekoliko interesantnih činjenica i kurioziteta vezanih za Kalesiju i njene stanovnike koje mogu dodatno pobuditi pažnju posjetilaca:
“Prvi oslobođeni grad 1992.”: Kalesija nosi počasnu titulu prvog grada u BiH koji je oslobođen od agresorskih snaga tokom rata 1992–1995. Nakon kratke okupacije od 11. do 23. maja 1992, branitelji su uspjeli vratiti kontrolu nad Kalesijom, čime je postala prvi oslobođeni grad u Bosni i Hercegovini. Ova činjenica čini ponosnim sve Kalesijce, a u centru grada se nalazi i spomen obilježje poginulim braniteljima koje podsjeća na te dane. Posjetioci mogu vidjeti spomenik i kroz razgovor s mještanima čuti autentične priče o hrabrosti i otporu.
Nekada se zvala Spreča: Zanimljiv podatak iz prošlosti, Kalesija je nekada nosila ime Spreča, po istoimenoj rijeci koja kroz nju protječe. Vremenom je naziv evoluirao; prema predanju, današnje ime potiče od plemena Kalisije koje je u srednjem vijeku naseljavalo ovo područje. Ime Kalesija prvi put se spominje u pisanim izvorima u 12. stoljeću, što ukazuje na kontinuitet naselja. Danas ime Spreča živi kroz naziv doline i rijeke, ali je zanimljivo znati da je i sam grad nekad tako bio zvan.
Nacionalni spomenici: Općina Kalesija ima dva nacionalna spomenika pod zaštitom države, nekropolu stećaka u Bulatovcima i Atik džamiju u Ćivama. Time se ponosi kao mala sredina s vrlo vrijednim dobrima baštine. Pored toga, više lokalnih dobara je evidentirano kao kulturno-historijsko naslijeđe (stare džamije, gradine, tradicionalne kuće), što znači da Kalesija ulaže napore da očuva svoju baštinu za buduće generacije.
